Što je to arheologija?

Jedno od temeljnih čovjekovih nastojanja jest da dozna podatke o svome podrijetlu, ali i da ostavi trag koji će pomoći da njegovo postojanje ostane zabilježeno i otrgnuto od zaborava. U tome mu pomaže posebna znanstvena disciplina koja se razvila u 18. stoljeću pod nazivom arheologija. Arheolozi na temelju materijalnih ostataka proučavaju ljudsko društvo od prve pojave čovjeka na Zemlji pa do srednjega vijeka. Za spomenuto razdoblje ne postoje pisani dokumenti na temelju kojih bismo mogli doznati kakav je bio život ljudi u davnim vremenima. Stoga arheolozi proučavanjem materijalnih ostataka, dakle građevina i predmeta koje je pokrila zemlja, otkrivaju kakav je bio svakodnevni život ljudi u davnoj prošlosti.

Materijalni ostaci su: nepokretni arheološki spomenici (čitavi gradovi, ili pak samo neki njihovi dijelovi, samostalne građevine, ceste, mostovi, vodovodi, groblja i slično) i pokretni arheološki spomenici (različiti alati i oružje, predmeti koji su se rabili u kućanstvu ili na gospodarstvima, novac, keramika, namještaj, obredni predmeti i tako dalje). Do ovakvih materijalnih ostataka nekadašnjih ljudskih zajednica arheolozi dolaze sustavnim iskapanjem, pa je njihovo pronalaženje i obradba temeljni arheologov radni zadatak. Arheološka se nalazišta uglavnom otkrivaju slučajno, naime na taj način da netko na određenom lokalitetu naiđe na nepoznati predmet ili kakav drugi ostatak, na primjer prilikom poljoprivrednih radova na polju. Na temelju količine i vrste pronađenih predmeta ili njihovih ostataka arheolog prosuđuje je li riječ o važnom arheološkom nalazištu ili je pak pronađeni predmet na taj teren dospio slučajno. Vrlo se često arheološka nalazišta otkrivaju i prilikom iskapanja terena za temelje novih građevina. No, osim ovakvih slučajnih nalaza, postoje i sustavno organizirana traganja za arheološkim nalazištima koja nazivamo rekognosciranjem. Naime, na temelju izgleda i određenih specifičnosti nekog terena može se zaključiti je li posrijedi potencijalno arheološko nalazište.

Kada se naiđe na kakvo arheološko nalazište, brigu o njegovu iskapanju i zaštiti preuzima arheolog, a ovaj se dio arheologova posla naziva terenski rad. Iskapanje terena obavlja se vrlo pažljivo i polako, obično rukom i malim alatkama, kako se grubim kopanjem ne bi oštetili vrijedni nalazi ili uništili važni tragovi, a u tomu arheologu obično pomažu studenti arheologije. Takvo se nalazište posebno obilježava, određuje se i skicira njegov položaj, daje mu se naziv, određuje njegova veličina, navodi se gustoća nalaza pojedinih predmeta, odnosno, ako je riječ o građevinama, njihovi se ostaci pomno mjere i obrađuju. Sve ove podatke arheolog bilježi u temeljni karton nalazišta.

Posao arheologa, osim skupljanja nađenih predmeta, uključuje i njihovo pažljivo čišćenje, pranje i lijepljenje. Pronađene predmete arheolog treba i konzervirati i restaurirati, odnosno zaštititi ih posebnim postupcima od propadanja, te ih sačuvati u pronađenom obliku. Osim toga, arheolog svaki nađeni predmet fotografira i crta. Na temelju osobina pronađenih ostataka arheolog određuje i kojem razdoblju pronađeni predmet pripada. Historijska i materijalna objava nađenih predmeta također ulazi u arheologove radne zadatke. Na taj način arheologov rad na terenu ima i zaštitnu i znanstvenu funkciju.

Pronađeni arheološki nalazi čuvaju se u muzejima i arheološkim zbirkama. Ako radi kao kustos muzeja, arheolog je zadužen za čuvanje, konzerviranje i nadzor zbirke, a njegov je zadatak i popisivanje i opis predmeta zbirke te njihova priprema za izlaganje. Organizacija i postavljanje izložbe arheoloških nalaza također ulazi u djelokrug rada onih arheologa koji rade u muzeju. Osim u muzejima i zbirkama, arheolozi rade i u zavodima i institutima za zaštitu prirodne i kulturne baštine. Arheolozi mogu raditi i kao turistički vodiči, posebno ako putovanje uključuje posjet nekom arheološkom nalazištu ili je pak cilj putovanja zemlja koja obiluje takvim nalazištima.

Dio arheologa odlučuje se za znanstvenu karijeru. Ovi arheolozi obično rade u institutima i na fakultetima. Osim obrazovanja mladog arheološkog kadra, njihov posao uključuje i znanstvenoistraživački rad, odnosno sustavno proučavanje i tumačenje pojedinih razdoblja ljudske povijesti i kulture na temelju materijalnih ostataka.